Na prvi pogled, Juncao izgleda kao obična trava. Međutim, iza ove biljke krije se mnogo šira ideja koja povezuje poljoprivredu, zaštitu prirode i razvoj ruralnih područja.
Juncao tehnologija koristi brzo rastuće hibridne trave za različite namene – od ishrane stoke i uzgoja jestivih gljiva do zaštite zemljišta od erozije.
Zbog jednostavne primene i mogućnosti da se prilagodi različitim klimatskim uslovima, ova tehnologija privukla je pažnju brojnih zemalja u razvoju.
Kako se koristi Juncao trava?
Jedna od najpoznatijih primena jeste uzgoj gljiva. Umesto drveta ili piljevine, usitnjena i osušena trava koristi se kao podloga za proizvodnju jestivih i lekovitih gljiva. Na taj način smanjuje se potreba za sečom drveća, dok poljoprivrednici dobijaju dodatni izvor prihoda.
Juncao se koristi i kao stočna hrana. Njeni listovi i stabljike mogu da posluže kao dopuna ishrani goveda, ovaca i drugih domaćih životinja. Veća proizvodnja hrane za stoku može da smanji pritisak na prirodne pašnjake i ublaži sukobe između stočara i poljoprivrednika.
Prirodna zaštita od erozije
Juncao trava ima snažan i razvijen korenov sistem. Kada se zasadi na padinama, obalama reka ili zemljištu koje je izloženo jakim kišama, korenje pomaže da se zemlja zadrži na mestu.
U jednom projektu na Fidžiju, zemljište zasađeno džinovskom Juncao travom zabeležilo je smanjenje erozije od 97,05 do 98,9 odsto u poređenju sa parcelama na kojima je uzgajan kukuruz. Zabeležen je i znatno manji gubitak vode.
Zbog toga se ova trava može koristiti za stabilizaciju rečnih obala, zaštitu poljoprivrednih parcela i obnovu degradiranog zemljišta. Njena uloga posebno je važna u područjima gde bujice, vetar i obilne padavine brzo odnose plodni sloj zemlje.
Kako Juncao pomaže selima?
Za mala seoska domaćinstva Juncao može da predstavlja više od poljoprivredne biljke. Ona omogućava da se na istoj osnovi razvije nekoliko delatnosti.
Jedno domaćinstvo može da uzgaja travu, koristi je za ishranu životinja, proizvodi gljive i višak prodaje na lokalnom tržištu. Takav model stvara dodatne izvore prihoda i smanjuje zavisnost od samo jedne poljoprivredne kulture.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu navodi da Juncao tehnologija može da doprinese smanjenju siromaštva, povećanju bezbednosti hrane, stvaranju radnih mesta i zaštiti životne sredine.
Posebno se ističe mogućnost uključivanja žena i mladih u proizvodnju gljiva, stočne hrane i drugih proizvoda. To je važno u selima u kojima nema mnogo mogućnosti za zapošljavanje izvan poljoprivrede.
Tehnologija koja se širi svetom
Juncao tehnologija razvijena je u Kini, ali se tokom poslednjih decenija proširila na različite delove Azije, Afrike i Pacifika. Prema podacima objavljenim u kineskim i međunarodnim izvorima, primenjena je u više od 100 zemalja i regiona.
U nekim zemljama koristi se za proizvodnju gljiva, u drugima za ishranu stoke, dok se na ugroženim terenima sadi radi sprečavanja erozije i širenja pustinja. Upravo ta prilagodljivost čini je zanimljivom za područja sa različitim problemima – od nedostatka hrane do degradiranog zemljišta.
Jednostavna ideja sa više koristi
Juncao pokazuje kako jedna biljka može da poveže potrebe poljoprivrede i zaštite prirode. Od nje se može dobiti stočna hrana, podloga za uzgoj gljiva i prirodna zaštita zemljišta, dok se istovremeno stvaraju mogućnosti za dodatnu zaradu u seoskim sredinama.
Njena vrednost nije samo u brzom rastu, već u tome što se različiti delovi biljke mogu iskoristiti u više namena. Zbog toga se Juncao često opisuje kao primer tehnologije koja pokušava da istovremeno odgovori na pitanja hrane, siromaštva, zapošljavanja i očuvanja životne sredine.
