Voda je neophodna za normalno funkcionisanje gotovo svih sistema u organizmu. Učestvuje u regulaciji telesne temperature, varenju, cirkulaciji i održavanju ravnoteže tečnosti i minerala.
Zato nije neobično da nam nakon prospavane noći prija čaša vode, posebno ako smo prethodnog dana pili malo tečnosti, spavali u toploj prostoriji ili se tokom noći više znojili.
Može pomoći ako smo blago dehidrirani
Umor, žeđ, suva usta, tamniji urin, glavobolja i osećaj ošamućenosti mogu se pojaviti kada organizmu nedostaje tečnosti.
Istraživanja o uticaju blage dehidratacije na koncentraciju i rad mozga nisu potpuno jednoznačna, ali izraženiji nedostatak tečnosti može uticati na pažnju, raspoloženje i osećaj umora.
Ako smo se probudili žedni, voda je zato sasvim logičan prvi izbor. To, međutim, ne znači da jedna jutarnja čaša vode garantuje bolju koncentraciju tokom čitavog dana. Mnogo je važnije da dovoljno tečnosti unosimo tokom celog dana.
Da li voda zaista ubrzava metabolizam
Često se može pročitati tvrdnja da 500 mililitara vode ubrzava metabolizam za oko 30 odsto. Takav rezultat jeste zabeležen u jednom starijem, malom istraživanju, ali kasnije studije nisu dosledno potvrdile tako veliki efekat.
Zato vodu ne treba posmatrati kao sredstvo za „pokretanje metabolizma“ ili ubrzano mršavljenje. Njena glavna uloga je mnogo jednostavnija i važnija, održavanje normalne hidratacije organizma.

A šta je sa „izbacivanjem toksina“
Još jedna popularna tvrdnja jeste da voda popijena ujutru „ispira toksine“.
Naše telo već ima sisteme zadužene za uklanjanje otpadnih materija. Bubrezi neprestano filtriraju krv, uklanjaju višak vode i otpadne materije i stvaraju urin.
Dovoljan unos tečnosti pomaže njihovom normalnom radu, ali ne postoji poseban jutarnji trenutak tokom kojeg voda obavlja nekakav dodatni „detoks“.
Drugim rečima, voda jeste važna za bubrege, ali organizmu nije potrebna posebna detoks rutina.
Voda ne mora da bude topla
Nema dobrih dokaza da je mlaka voda zdravija od hladne ili da značajno brže pokreće varenje. Temperaturu je najbolje prilagoditi tome šta vam prija. Nekome ujutru više odgovara voda sobne temperature, dok drugi bez problema piju hladnu.
Ni količina ne mora biti ista za svakoga. Jedna čaša može biti sasvim dovoljna, a nema potrebe da se na silu pije pola litra vode odmah nakon ustajanja.
Kafa nije automatski „dehidrirajuća“
Često se savetuje da se kafa ujutru izbegava zato što navodno dodatno dehidrira organizam. Kofein ima blago diuretičko dejstvo, ali kod uobičajenih količina tečnost iz kafe uglavnom nadoknađuje taj efekat. Kafa i drugi napici zato mogu doprineti ukupnom dnevnom unosu tečnosti.
Voda je ipak najjednostavniji izbor jer nema kalorija, šećera ni kofeina.
Starije osobe treba posebno da obrate pažnju
Sa godinama osećaj žeđi može postati slabiji, pa starije osobe ne moraju uvek jasno da osete da im nedostaje tečnosti.
Kod njih dehidracija može doprineti slabosti, vrtoglavici, umoru i konfuziji.
Zbog toga je korisnije imati naviku redovnog uzimanja tečnosti tokom dana nego čekati da se pojavi jaka žeđ.
Nije svima potrebna ista količina vode
Potrebe za tečnošću zavise od telesne građe, aktivnosti, temperature okoline, hrane koju jedemo i zdravstvenog stanja.
Posebna pravila važe za osobe kojima je lekar preporučio ograničenje tečnosti, što se može odnositi na pojedine bolesti bubrega ili srčanu insuficijenciju.
U tim slučajevima nije dobro samostalno povećavati unos vode samo zato što je negde preporučena određena količina.