Kesica toplog kestenja lako zameni užinu tokom jesenje šetnje. Dok skidamo ljusku, retko razmišljamo o tome koliko smo pojeli, a još ređe o razlici između pečenog ploda i zaslađenog kesten-pirea.
Upravo od tih detalja zavisi njegovo mesto u jelovniku. Kesten može da doprinese raznovrsnijoj ishrani, ali njegov nutritivni sastav nije razlog da ga jedemo bez mere.
Po sastavu se razlikuje od drugih orašastih plodova
Kod oraha, badema i lešnika veliki deo energije potiče iz masti. Kesten ih sadrži znatno manje, dok u njegovom sastavu preovlađuju ugljeni hidrati, posebno skrob.
Sadrži i vlakna, vitamin C, pojedine vitamine B grupe, kalijum, bakar i mangan. Količine hranljivih materija zavise od vrste kestena i pripreme, pa kuvani i pečeni plodovi nemaju potpuno iste vrednosti na 100 grama.
Manje masti, međutim, ne znači da kesten ima zanemarljivu energetsku vrednost. Za užinu je praktičnije odvojiti količinu koju nameravate da pojedete nego grickati iz velike kese.

Vlakna doprinose probavi, ali veća količina ne prija svima
Kesten je jedan od načina da u jelovnik unesemo dodatna vlakna. Dovoljan unos vlakana, uz tečnost i kretanje, pomaže redovnom pražnjenju creva.
Ako ih inače jedete malo, naglo povećanje može da izazove gasove i nadutost. Zato je bolje početi manjom količinom i pratiti kako vam prija, umesto pojesti mnogo kestena očekujući da će odmah rešiti probleme sa probavom.
Pečeni kesten i kesten-pire nisu ista užina
Kesten može da se uklopi i u ishranu tokom mršavljenja, ali sam po sebi ne dovodi do gubitka kilograma. Važno je koliko ga pojedete i da li zamenjuje drugu užinu ili ga dodajete nakon već dovoljnog obroka.
Kod kupovnog kesten-pirea, namaza i poslastica pogledajte deklaraciju. Dodati šećer, čokolada, puter ili šlag menjaju sastav porcije. Činija zaslađenog pirea zato se ne može posmatrati isto kao nekoliko kuvanih ili pečenih plodova.
Slično važi i za tvrdnje da kesten „čuva srce“. Može biti deo raznovrsne ishrane, ali nijednoj pojedinačnoj namirnici ne treba pripisivati zaštitu od bolesti.
Kod dijabetesa računaju se i skrob i količina
Osobe sa dijabetesom ne moraju automatski da izbegavaju kesten, ali treba da ga uračunaju u unos ugljenih hidrata. Nije dovoljno proveriti samo da li je dodat šećer: i skrob iz namirnica utiče na glukozu u krvi.
Diabetes UK naglašava da ukupna količina ugljenih hidrata u obroku snažno utiče na porast šećera posle jela. Odgovarajuća porcija zato zavisi od individualnog plana ishrane i terapije.
Za pripremu koristite jestivi kesten iz pouzdanog izvora. Divlji kesten, čest u gradskim parkovima i drvoredima, nije jestiv i može izazvati trovanje. Sličnost naziva ne znači da su ovi plodovi zamenljivi.