Mala porcija voća pre vežbanja može da obezbedi energiju, a da pritom ne optereti želudac. Zbog toga je voće praktičan izbor za osobe koje ujutru nemaju vremena ili apetit za obilniji doručak.
Ugljeni hidrati daju energiju mišićima
Tokom treninga umerenog ili visokog intenziteta mišići koriste glukozu iz krvi i glikogen koji je uskladišten u mišićima i jetri. Kada tih zaliha nema dovoljno, umor se može javiti ranije, a kvalitet treninga opasti.
Voće sadrži prirodne šećere koji se relativno brzo vare i mogu da obezbede energiju potrebnu za vežbanje. Istovremeno, dovoljan unos ugljenih hidrata može da pomogne da se mišićne rezerve energije ne potroše prebrzo.
Glukoza je važna i za rad mozga, pa mali obrok pre treninga može doprineti boljoj koncentraciji, koordinaciji pokreta i sigurnijem izvođenju vežbi.
Zašto mnogima baš voće odgovara
Prednost voća je u tome što ne zahteva pripremu, lako se nosi i uglavnom se brzo vari. Banana, jabuka, pomorandža, nekoliko urmi ili komad lubenice mogu biti dovoljni pre kraćeg jutarnjeg treninga.
Voće najčešće sadrži kombinaciju glukoze, fruktoze i drugih ugljenih hidrata. Glukoza brzo postaje dostupna organizmu, dok se fruktoza obrađuje prvenstveno u jetri i može da doprinese obnavljanju njenih energetskih rezervi.
Ipak, količina je važna. Velika porcija voća neposredno pre vežbanja kod nekih ljudi može izazvati nadutost ili nelagodnost, posebno ako je bogata vlaknima.
Doprinosi unosu tečnosti i minerala
Nakon noći organizmu je potrebna i tečnost. Voće poput pomorandže, lubenice, breskve i grožđa sadrži dosta vode, pa može doprineti jutarnjoj hidrataciji. To, naravno, ne znači da treba preskočiti čašu vode pre treninga.
Banane, kajsije i drugo voće sadrže i kalijum, mineral važan za normalan rad mišića, nerava i održavanje ravnoteže tečnosti u organizmu.
Antioksidansi su dodatna prednost
Voće je izvor vitamina, polifenola i drugih antioksidativnih jedinjenja. Oni učestvuju u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa koji nastaje i tokom fizičkog napora.
To ne znači da će jedna banana ili pomorandža sprečiti upalu mišića, ali redovan unos raznovrsnog voća može biti deo ishrane koja podržava oporavak i opšte zdravlje.
Banana ili sportski gel
U pojedinim istraživanjima banana se pokazala kao praktičan izvor ugljenih hidrata tokom fizičke aktivnosti, sa efektom koji je u određenim uslovima bio sličan sportskim napicima ili gelovima.
Za većinu rekreativaca koji vežbaju kraće od sat vremena posebni sportski proizvodi uglavnom nisu neophodni. Komad voća i voda često su sasvim dovoljni, pod uslovom da tokom ostatka dana imaju uravnoteženu ishranu.
Koliko ranije treba pojesti voće
Manju porciju voća najbolje je pojesti približno 20 do 60 minuta pre treninga, u zavisnosti od vrste voća, intenziteta vežbanja i lične tolerancije.
Banana ili nekoliko urmi mogu odgovarati pre intenzivnijeg treninga, dok jabuka i voće bogatije vlaknima nekim osobama više prijaju ako ih pojedu nešto ranije.
Osobe koje treniraju duže, rade vežbe snage ili se pripremaju za naporniji trening mogu voće kombinovati sa jogurtom, ovsenim pahuljicama, tostom ili manjom količinom putera od kikirikija. Tako će obrok obezbediti i proteine, masti i duže oslobađanje energije.
Voće pre jutarnjeg treninga nije obavezno za svakoga, ali može biti jednostavno rešenje za one koji na prazan stomak osećaju slabost ili brzo ostaju bez energije. Najbolji izbor je onaj koji prija želucu i odgovara vrsti i trajanju treninga.