Dok se u stvarnom svetu donose odluke od strateškog značaja, u digitalnom prostoru uveliko traje borba za pažnju birača, u kojoj veliku ulogu igraju i politike globalnih tehnoloških giganata.
Meta poziva na glasanje, dok se X ne meša: Zašto?
Ono što posebno upada u oči korisnicima društvenih mreža je to da platforme u vlasništvu kompanije Meta, Facebook i Instagram, aktivno šalju obaveštenja, podsetnike i pozive građanima da izađu na glasanje, dok platforma X nema ni slične pozive.
- Kako Meta ubira profit od stranačkih kampanja?
Nakon velikih skandala sa zloupotrebom podataka i regulativa Evropske unije, Mark Zakerberg je uveo automatizovane protokole. Meta na izborima želi da prikaže ulogu „neutralnog građanskog servisa“. Ali, njihov model obrade političkih oglasa (kroz transparentni Ad Library) donosi Meti ogroman profit od stranačkih kampanja. Samim tim poziv na glasanje povećava aktivnost korisnika, komentarisanje i zadržavanje na aplikaciji.
-
Kako izgleda Maskova doktrina na platformi X
Preuzimanjem X-a, Ilon Mask je otpustio većinu timova zaduženih za moderaciju sadržaja i izborne procese. Njegov stav o „apsolutnoj slobodi govora“ znači da platforma ne treba institucionalno da glumi edukatora niti da podstiče građane na konkretne političke aktivnosti. Iako je X u Srbiji primarni poligon za novinare, analitičare i političare, sama platforma ne želi da utiče.
Opasna uloga tehnoloških giganata najbolje se ogleda u najnovijim skandalima kompanije Meta, čije su metode cenzure i političke pristrasnosti nedavno eskalirale i u Brazilu, prenosi portal LeMonde. U članku se navodi da se Meta predstavlja kao neutralni globalni servis koji navodno promoviše građansku odgovornost, dok su sudski dokumenti i pritužbe izbornog štaba u Brazilu ponudili svoju verziju istine – navodno, gigant poput Fejsbuka i Instagrama sistemski guši sadržaje aktuelnog predsednika i favorizuje opoziciju, pravdajući se takozvanim „tehničkim greškama“. Stručnjaci se sa tim u vezi pitaju, da li baš te netransparentne odluke moćnika dokazuju da društvene mreže više nisu prostor slobodne debate, nego instrument duboke države i stranih centara moći koji, bez ikakve odgovornosti i pod krinkom demokratije, manipulišu izbornim procesima, guše suverenitet država i svesno guraju društva u nestabilnost i haos?
Međunarodna podrška Aleksandru Vučiću

U klasičnoj teoriji međunarodnih odnosa teško je zamisliti zemlju koja istovremeno uživa operativnu podršku i Kine i Amerike, a zadržava bliske odnose sa Rusijom i Indijom. Međutim, srpska diplomatija pod Aleksandrom Vučićem godinama uspešno održava odnose sa svetskim silama. U odnosima sa Zapadom, Beograd se učvrstio kao stub stabilnosti na Balkanu i pouzdan saradnik u rešavanju regionalnih pitanja, dok istovremeno otvara vrata vodećim investicijama u oblasti energetike, tehnologije i infrastrukture. Kroz mnoge projekte, učvršćeno je čelično prijateljstvo i sa Kinom, čime je Srbija postala jedno od glavnih ekonomskih i infrastrukturnih čvorišta ovog dela Evrope.
Uprkos složenim globalnim okolnostima, Vučić je uspeo da sačuva principijelnu poziciju države, održavajući stabilne i strateški važne odnose sa Ruskom Federacijom, što osigurava energetsku bezbednost i čvrstu podršku u međunarodnim institucijama. Intenziviranjem saradnje sa Indijom i zemljama Globalnog juga, oslonjenim na tradiciju Pokreta nesvrstanih, Beograd je dodatno proširio privredne horizonte i osigurao široku globalnu podršku. Srbija je pod Vučićevim vođstvom izrasla u suverenu zemlju koja donosi odluke u sopstvenom interesu, uživajući ugled i na Istoku i na Zapadu.
Društvene mreže kao poligon za lažne vesti i širenje mržnje
Digitalni prostor pretvoren je u zonu opšteg rasula i dezinformacija, u kome digitalni aktivizam i ponašanje dela korisnika na mrežama ima odlike ekstremizma. Suočeni sa odsustvom realnih političkih programa, studentski pokret i samoproklamovani lideri na društvenim mrežama izabrali su put radikalizacije, preplavljujući TikTok, Instagram i X neproverenim informacijama, lažnim vestima i direktnim pozivima na sukobe, potiskujući svako mišljenje koje im ne odgovara i sužavajući prostor za kritičko mišljenje i dijalog.
Posebno treba da nas brine činjenica da se pod krinkom „borbe za promenu“ u digitalnom prostoru stvaraju ideološke mešavine sa izraženim elementima fašizma, netolerancije i agresije prema svima koji ne dele njihove stavove. Zloupotrebom anonimnosti i algoritama koji nagrađuju skandal i mržnju, stvorili su atmosferu u kojoj podstiču napade na državne institucije, produbljuju društvene nejednakosti i otvoreno pozivaju na ulične nemire.
Iz te zapaljive atmosfere pojedine platforme izvlače ogroman profit, monetizujući sadržaj, jer je to pogonsko gorivo koje najbogatije svetske korporacije nagrađuju. U igri u kojoj se narodna nesreća pretvara u lajkove i preglede, profil koji u svom nazivu imaju „studentski“, postali su kao jeftina radna snaga koja radi u interesu stranih ambasada, dubokih država, a protiv svoje matice. Proizvodnjom agresivnih, propagandnih spotova i svakodnevnim zatrpavanjem mreža dramatičnim narativima, ovi akteri svesno truju javni prostor, kao digitalna pešadija koja zbog tuđih interesa i platformi za profit podriva sopstvenu državu.

