Nalaz se posebno izdvaja zbog načina na koji je kupatilo bilo uklopljeno u arhitekturu palate, što predstavlja veoma retko, a prema dosadašnjim saznanjima i jedinstveno rešenje u rimskoj arhitekturi.
Kompleks je izgrađen početkom 4. veka, u periodu kada je Rimskim carstvom upravljao sistem tetrarhije. Šarkamen je, poput Feliks Romulijane, predstavljao jednu od carskih rezidencija na prostoru današnje istočne Srbije. Pretpostavlja se da je palata služila kao mesto boravka vladara, ali i kao reprezentativni centar koji je pokazivao moć i bogatstvo carske vlasti.
Posebno iznenađenje za arheologe predstavljalo je otkriće kupatila u najnižem delu velike kule palate. Umesto uobičajenog rasporeda prostorija, rimski graditelji su ovde primenili kružnu konstrukciju sa kupolom i šest prozora. Unutar kompleksa pronađeni su ostaci više prostora namenjenih kupanju, kao i tri bazena, dok je jedna prostorija identifikovana kao sudatorium, odnosno svojevrsna antička sauna.
Sistem zagrevanja svedoči o visokom nivou rimskog graditeljskog znanja. Topao vazduh iz ložišta, poznatog kao praefurnium, prolazio je ispod poda kroz prostor između ciglenih stubića. Ovaj sistem, nazvan hipokaust, omogućavao je zagrevanje podova i prostorija, dok je za zagrevanje vode postojao i poseban prostor predviđen za veliki bakarni kotao. Iako kotao nije pronađen, njegovo postolje ukazuje na postojanje takvog sistema.
Otkriće dodatno osvetljava život rimskih careva na prostoru današnje Srbije i pokazuje koliko su njihove rezidencije bile raskošne i tehnički napredne. Maksimin Daja, koji je rođen na prostoru današnje Srbije, bio je rimski car od 310. do 313. godine, a Šarkamen je uz Feliks Romulijanu jedan od najznačajnijih lokaliteta koji svedoče o prisustvu carske vlasti u ovom delu Rimskog carstva.