U geografiji, pustinja nije definisana samo vrućinom, već količinom padavina. Antarktik dobija izuzetno malo padavina tokom godine, zbog čega se svrstava u “hladnu pustinju”. Uprkos ogromnim ledenim površinama, vazduh je toliko suv da je količina vlage minimalna.
Temperature na ovom kontinentu mogu pasti i ispod −80°C, dok vetrovi dostižu ekstremne brzine koje oblikuju površinu leda i stvaraju jedinstvene ledene formacije.
Zanimljivo je da u pojedinim delovima Antarktika skoro nikada nije padala kiša, a led koji se tamo nalazi star je i do nekoliko miliona godina, čuvajući informacije o klimi iz daleke prošlosti Zemlje.
Iako deluje negostoljubivo, Antarktik je važan za globalnu klimu, jer utiče na okeanske struje i temperaturu planete. Naučnici ga zato koriste kao prirodnu “arhivu” istorije Zemlje, kroz uzorke leda koji otkrivaju kakva je klima bila u prošlosti.