FOTO: AI

AI mini-drame u Kini postaju hit, ali otvaraju pitanje potrošnje računarske snage

Kineske kratke drame generisane veštačkom inteligencijom postale su jedan od primera masovne primene novih tehnologija, uz nagli pad troškova produkcije, dok se istovremeno vodi rasprava o tome da li se računarski resursi koriste na najproduktivniji način.
Prema tekstu uredništva kineskog lista Global tajms, nedavno objavljene procene da kratke drame i generisanje video-sadržaja čine 55 odsto potrošnje tokena domaćih velikih jezičkih modela izazvale su pažnju javnosti i otvorile pitanje da li Kina svoju računarsku snagu pretežno usmerava na zabavu, dok je SAD koristi za programiranje i razvoj poslovnih sistema.

Međutim, list ukazuje da navedeni podaci nisu zasnovani na sveobuhvatnoj i zvaničnoj statistici. Procena o udelu od 55 odsto potekla je iz industrijskih analiza koje su se proširile internetom, dok za tvrdnju da se 58 odsto tokena u SAD koristi za pisanje koda nije pronađen pouzdan autoritativni izvor.

Fenomen kratkih drama generisanih veštačkom inteligencijom pokazuje, kako se navodi, da primena naprednih tehnologija u zabavi i svakodnevnim poslovima može da ima značajan privredni potencijal. Ovi kratki, epizodni video-formati omogućavaju brzu produkciju sadržaja, a razvoj AI alata smanjuje troškove i otvara prostor manjim kompanijama i pojedinačnim autorima.

Prema podacima koje navodi Global tajms, troškovi produkcije AI kratkih drama u Kini pali su sa nekoliko hiljada juana po minutu na svega nekoliko stotina juana. Pojedini modeli za generisanje video-sadržaja sada koštaju manje od jednog juana po sekundi, što ovu vrstu produkcije čini dostupnijom širem krugu korisnika.

List ocenjuje da masovna upotreba veštačke inteligencije u proizvodnji video-sadržaja, elektronskoj trgovini, prenosima uživo i marketingu pruža mogućnost za stalno unapređivanje modela. Njihova primena u realnim uslovima zahteva sve bolju vizuelnu doslednost, kraće rokove izrade i niže troškove, čime se podstiče razvoj tehnologije.

U tekstu se ističe da potrošnja tokena, jedinica kojima se meri i naplaćuje korišćenje AI modela, sama po sebi ne predstavlja merilo produktivnosti niti ekonomskog doprinosa. Generisanje videa zahteva znatno više računarskih resursa od pojedinih zadataka programiranja, pa poređenje njihovog udela u ukupnoj potrošnji bez uzimanja u obzir razlika u zahtevnosti može da dovede do pogrešnih zaključaka.

Global tajms navodi i da Kina, uprkos velikom broju komercijalnih primena veštačke inteligencije, razvija i istraživačke kapacitete i napredne modele. Prema izveštaju Svetske organizacije za intelektualnu svojinu iz 2024. godine, Kina je vodeća u svetu po obimu naučnih publikacija o veštačkoj inteligenciji, broju citata i patentnoj aktivnosti u toj oblasti.

Zaključak lista je da široka primena veštačke inteligencije, uključujući i proizvodnju kratkih drama, može da bude važan pokretač tehnološkog razvoja jer omogućava proveru modela u praksi, smanjenje troškova i širenje tržišta. Zbog toga, kako se ocenjuje, rasprava o tome da li Kina računarsku snagu koristi za zabavu umesto za razvoj tehnologije počiva na pojednostavljenom poređenju koje zanemaruje ekonomsku vrednost masovne primene.

Zabranjeno prenošenje teksta ili delova teksta bez navođenja izvora i linkovanja portala panoramavesti.rs

Dodaj komentar

Povezane vesti

Recepti

Horoskop

Grad
0°C
Opis
💨
💧
🔽
👁
Zvanični kurs dinara
na dan —
1 EUR
— RSD
1 USD
— RSD