Zbog svojih čestih povlačenja u pustinju dobio je naziv Otšelnik, dok ga narod naziva Sveti Miholj, po čemu je praznik i dobio ime. Smatran je uzorom monaških vrlina, a bio je poznat i kao iscelitelj bolesnih i utešitelj tužnih. Prema predanju, nije želeo da mu se pripisuju zasluge za dobra dela, dok ga danas mnogi pomorci smatraju svojim zaštitnikom.
Kirijak Otšelnik upokojio se 557. godine, u 109. godini života, u manastiru Svetog Haritona u Jerusalimu, gde je i sahranjen.
Prema narodnom verovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen. Praznik se u Srbiji i drugim pravoslavnim zemljama obeležava različitim običajima, a pojedine porodice ga slave kao krsnu slavu. Narodni običaji nalažu da se na ovaj dan izbegavaju kućni poslovi poput čišćenja i spremanja, dok se radovi na otvorenom ne odlažu zbog predstojeće zime.
U narodnom verovanju, osobe rođene na Miholjdan povezuju se sa posebnim talentima, srećom i blagostanjem.