Mladi su češće fizički aktivni nego ukupna populacija od 16 godina naviše. Prema Eurostatovoj objavi od 7. oktobra, najmanje jednom nedeljno aktivno je 73,1 odsto mladih, naspram 61,6 odsto ukupne posmatrane populacije.
Razlike su posebno izražene kod aktivnosti nekoliko puta nedeljno, ali i između pojedinih država.
Mladi češće vežbaju nekoliko puta nedeljno
Fizičkom aktivnošću četiri do šest puta nedeljno bavi se 18,3 odsto mladih, dok taj udeo u ukupnoj populaciji iznosi 12,8 odsto.
Kod svakodnevne aktivnosti razlika je znatno manja: najmanje jednom dnevno aktivno je 20,9 odsto mladih i 20,2 odsto svih stanovnika obuhvaćenih poređenjem.
Gde je najviše neaktivnih mladih
Najveći udeo mladih koji se nikada ne bave fizičkom aktivnošću van posla zabeležen je na Malti — 31 odsto. Slede Portugal sa 28,5 odsto, Bugarska sa 28,4 i Rumunija sa 26,9 odsto.
Na drugom kraju raspona nalaze se Grčka, Danska, Finska i Holandija, gde je taj udeo ispod tri odsto.
U većini država EU mladi su ređe neaktivni nego ukupna populacija. U Hrvatskoj, na primer, nikakvu fizičku aktivnost van posla prijavljuje 17,9 odsto mladih, naspram 48,2 odsto svih stanovnika od 16 godina naviše.
Razlike postoje i između mladih žena i muškaraca
Na nivou EU, 17,8 odsto mladih žena navodi da se nikada ne bavi fizičkom aktivnošću van posla, u poređenju sa 14,9 odsto mladih muškaraca.
Muškarci češće prijavljuju i aktivnost četiri do šest puta nedeljno. Ipak, obrazac nije isti u svim zemljama: u pojedinim državama neaktivnost je manje zastupljena među mladim ženama.
Učestalost ne govori sve o kretanju
Ovi podaci opisuju koliko često ljudi prijavljuju fizičku aktivnost van posla. Sami procenti ne pokazuju koliko ona traje niti koliko je intenzivna.
Zato aktivnost jednom nedeljno ne treba automatski poistovećivati sa ispunjavanjem zdravstvenih preporuka. Rezultati pre svega pružaju pregled navika i pokazuju koliko se one razlikuju među starosnim grupama i državama.