Da li vam se dešava da vas iznervira zvuk žvakanja, glasna muzika iz komšiluka ili čak nečije kucanje po tastaturi? Iako mnogi misle da je u pitanju loše raspoloženje, psiholozi objašnjavaju da pojačana razdražljivost često predstavlja prvi znak mentalnog i emocionalnog preopterećenja.
Kada je mozak pod dugotrajnim stresom, njegova sposobnost da filtrira spoljašnje nadražaje postaje slabija, pa i najmanje sitnice mogu izazvati burnu reakciju.
Kako nastaje razdražljivost?
Naš nervni sistem svakodnevno obrađuje ogromnu količinu informacija. Kada smo pod pritiskom zbog posla, finansija ili porodičnih obaveza, organizam ostaje u stanju pojačane budnosti. Zbog toga se smanjuje tolerancija na buku, gužvu i druge spoljašnje nadražaje, a osoba postaje osetljivija nego inače. Dugotrajni stres može dovesti do osećaja iscrpljenosti, nervoze i problema sa koncentracijom.
Pet znakova da vam nije potreban samo san
- Nerviraju vas sitnice koje ranije niste ni primećivali.
- Često odgovarate impulsivno i kasnije se kajete.
- Osećate da ste stalno „na ivici“.
- Teško se opuštate čak i kada imate slobodno vreme.
- Imate osećaj da vam je „glava puna“ i da ne možete da se skoncentrišete.
Šta može da pomogne?
Stručnjaci savetuju da se tokom dana naprave kratke pauze bez telefona, da se uvede redovna fizička aktivnost i da se ograniči izloženost informacijama koje dodatno povećavaju stres. Ukoliko razdražljivost traje nedeljama i počne da utiče na odnose sa porodicom ili kolegama, korisno je razgovarati sa psihologom ili psihoterapeutom.