FOTO: COMMONS.WIKIMEDA/Miomir Magdevski

Zasavica krije jednu od najlepših priča naše prirode: Dabrovi su se ovde vratili posle više od jednog veka

U Zasavici se smenjuju voda, trska, livade i šume, a među njenim najzanimljivijim stanovnicima danas su dabrovi. Upravo je ovaj rezervat bio jedno od mesta sa kojih je počeo njihov povratak u prirodu Srbije nakon više od jednog veka.

Nedaleko od Sremske Mitrovice nalazi se Specijalni rezervat prirode Zasavica, jedno od naših najpoznatijih močvarnih područja.

Ovde se može šetati, posmatrati veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, ali i videti tragovi životinje koja svojim radom može da promeni čitav prostor oko sebe.

Reč je o dabru, kojeg naučnici često nazivaju „inženjerom ekosistema“.

Dabrovi su se vratili 2004. godine

Evropski dabar nekada je živeo pored naših reka i močvara, ali je početkom 20. veka nestao iz Srbije. Njegov povratak počeo je 2004. godine, kada su dabrovi iz Bavarske pušteni u prirodu na području Zasavice. Životinje su bile označene kako bi stručnjaci mogli da prate njihovo kretanje i prilagođavanje novom staništu.

Pokazalo se da im ovo područje odgovara. Dabrovi su počeli da se razmnožavaju, a vremenom su se proširili i na druge delove Srbije.

Njihov povratak nije značajan samo zbog toga što je jedna nekada nestala vrsta ponovo deo naše prirode. Dabar ima i veoma važnu ulogu u prostoru u kojem živi.

 

FOTO: COMMONS.WIKIMEDA/Miomir Magdevski

Kako dabar menja prirodu oko sebe

Dabar obara stabla, pravi kanale i na pojedinim mestima gradi brane.

Kada napravi prepreku na manjem vodotoku, voda se usporava i duže zadržava. Tako mogu da nastanu bare i nova vlažna područja, a sa njima se menjaju i uslovi za biljke i životinje.

Upravo zbog toga dabra nazivaju „inženjerom ekosistema“. Njegove brane mogu da pomognu zadržavanju vode i sedimenta, dok novonastala vlažna staništa mogu da privuku insekte, vodozemce, ptice i druge životinje.

Naravno, nije svaka dabrova brana ista i njen uticaj zavisi od terena i samog vodotoka. Ipak, dobro je poznato da ova životinja može veoma vidljivo da promeni okolinu u kojoj se nastani.

 

FOTO: COMMONS.WIKIMEDA/Miomir Magdevski

Zasavica nije zanimljiva samo zbog dabrova

Rezervat je poznat po velikom broju biljnih i životinjskih vrsta. Ovde žive brojne ptice, ribe i sisari, među kojima su vidra, divlja mačka i evropski dabar.

Močvare, poplavne livade, trska i šume čine Zasavicu posebno zanimljivom za ljubitelje prirode, fotografisanja i posmatranja ptica.

Zbog toga ovo mesto može biti dobar izbor za one koji žele jednodnevni izlet bez velike gužve i mnogo planiranja.

Zasavica se može upoznati i sa vode

Jedna od polaznih tačaka za obilazak rezervata je Vizitorski centar na pašnjaku Valjevac.

Tu se nalazi i drvena osmatračnica sa koje se pruža pogled na okolinu, a deo Zasavice moguće je obići i turističkim brodom.

Posetiocima su dostupne šetnje i drugi sadržaji namenjeni upoznavanju rezervata, pa je Zasavica pogodna i za porodični izlet.

Dabrovi se možda neće odmah pojaviti

Onaj ko ode u Zasavicu samo sa željom da vidi dabra mora da računa na to da je reč o divljoj životinji i da susret nije zagarantovan.

Često će pre samog dabra moći da se primete tragovi njegovog prisustva – nagrižena ili oborena stabla, kanali i drugi znaci aktivnosti pored vode.

Upravo ti tragovi najbolje pokazuju koliko jedna životinja može da utiče na okolinu.

Zasavica zato nije samo mesto za šetnju i odmor. Ona je i dobar primer kako se povratkom jedne vrste priroda ponovo menja i uspostavlja svoj ritam.

Tagovi:

Zabranjeno prenošenje teksta ili delova teksta bez navođenja izvora i linkovanja portala panoramavesti.rs

Dodaj komentar

Recepti

Horoskop

Grad
0°C
Opis
💨
💧
🔽
👁
Zvanični kurs dinara
na dan
1 EUR
RSD
1 USD
RSD