Nemačka, koja je decenijama važila za simbol evropske stabilnosti i socijalne sigurnosti, danas se suočava sa ozbiljnim problemima kada je reč o položaju dece i mladih. Prema najnovijem izveštaju UNICEF-ovog istraživačkog centra Innocenti, ova zemlja nalazi se tek na 25. mestu među 37 najrazvijenijih država OECD-a i Evropske unije po kvalitetu života dece. Posebno zabrinjava podatak da oko 15 odsto dece živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a najugroženiji su mališani iz siromašnijih porodica, migrantskih zajednica i domaćinstava sa samo jednim roditeljem.
Stručnjaci upozoravaju da se socijalne razlike sve više prenose upravo kroz obrazovanje. Deca iz imućnijih porodica imaju bolji pristup školovanju, sportu, digitalnim sadržajima i zdravstvenoj zaštiti, dok učenici iz siromašnijih sredina često zaostaju već u prvim razredima. Istovremeno, rezultati međunarodnih testiranja pokazuju pad čitalačke i matematičke pismenosti nemačkih učenika, dok obrazovni sistem postaje sve manje socijalno pokretljiv; poreklo deteta sve više određuje njegove životne šanse.
Kriza se odražava i na mentalno zdravlje mladih. Nemački lekari i psiholozi godinama upozoravaju na porast anksioznosti, depresije i emocionalnih poremećaja među decom i adolescentima, posebno nakon pandemije koronavirusa. Istraživanja pokazuju da veliki broj mladih i dalje ima ozbiljno narušen kvalitet života, dok rast cena stanovanja i inflacija dodatno opterećuju porodice. Humanitarne organizacije sve češće beleže slučajeve dece koja u školu dolaze gladna ili nemaju pristup vannastavnim aktivnostima koje su nekada bile dostupne srednjoj klasi.
UNICEF upozorava da bogata ekonomija sama po sebi nije garancija zdravog društva i poziva nemačke vlasti na veća ulaganja u obrazovanje, psihološku pomoć i borbu protiv dečjeg siromaštva. Sve više analitičara smatra da evropske države, uprkos ogromnim budžetima i ambicioznim politikama, zanemaruju ono najvažnije: kvalitet života i budućnost dece.
