Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas, povodom 31. godišnjice zločina nad srpskim civilima u zaseoku Grubori kod Knina, da nijedan pripadnik hrvatske vojske i policije hrvatske nacionalnosti nije osuđen za masovne zločine nad Srbima tokom i nakon akcije „Oluja“.
Linta je ocenio da to, kako je naveo, pokazuje da se Hrvatska nije suočila sa svojom mračnom prošlošću, već da je i dalje prisutan narativ prema kojem su Jugoslavija, JNA i krajiški Srbi predstavljeni kao agresori i zločinci, dok su Hrvati predstavljeni kao žrtve i oslobodioci.
On je podsetio da su 25. avgusta 1995. godine, 21 dan nakon akcije „Oluja“, pripadnici Hrvatske vojske i policije počinili masakr nad srpskim civilima u Gruborima.
„U avgustu 1995. godine u čitavom selu Plavnu odnosno i u njegovim drugim zaseocima (Đurići, Dubajići, Bursaći…) ubijena su najmanje 32 srpska civila, prosečne starosti veće od 70 godina, među kojima je bilo devet žena“, rekao je Linta, navodi se u saopštenju Saveza.
Kako je naveo, među žrtvama su bili civili koji su ubijeni hicima iz vatrenog oružja, zaklani ili živi zapaljeni u svojim kućama, dok za ovaj zločin, kao ni za brojne druge zločine nad Srbima, prema njegovim rečima, niko nije osuđen.
„Svi optuženi su pravosnažno oslobođeni sa licemjernim i ciničnim obrazloženjem da tobože nije bilo dokaza. To je jedan od mnogih potvrda da hrvatsko provosuđe nije nezavisno i profesionalno već je u fukciji hrvatske politike negiranja i ponižavanja srpskih žrtava. Pred hrvatskim sudovima za masovne zločine nad više od 2.000 Srba tokom i posle zločinačke akcije ‘Oluja’ osuđena su svega dvojica pripadnika Hrvatske vojske i policije na ukupnu kaznu uvredljivih i sramnih 17 godina zatvora od kojih je jedan srpske, a drugi albanske nacionalnosti. Mnogi koji su smatrali da mogu da ubijaju srpske civile i da im se ništa neće desiti zbog toga, bili su u pravu“, rekao je Linta.
Linta je istakao da Srbija ima nacionalnu, civilizacijsku i moralnu obavezu da osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije.
Kako je naveo, jedan od ciljeva tog centra trebalo bi da bude borba za istinu o stradanju srpskog naroda u domaćoj i međunarodnoj javnosti, kao i popis stradalih Srba i mesta na kojima su ubijani srpski civili i ratni zarobljenici.
Dodao je da bi centar trebalo da radi i na postavljanju spomen-ploča na brojnim srpskim stratištima i očuvanju trajnog sećanja na srpske žrtve.