Tokom leta teško je zamisliti trpezu bez salate od svežeg paradajza, dok se u ostatku godine ova namirnica koristi za pripremu sosova, supa, čorbi i brojnih kuvanih jela. Pristupačan je, lako se kombinuje sa drugim sastojcima i može se jesti i svež i termički obrađen.
Ipak, paradajz nije cenjen samo zbog ukusa i široke primene. Njegova vrednost leži i u vitaminima, mineralima i biljnim jedinjenjima koja mogu da budu deo raznovrsne i uravnotežene ishrane.
Likopen mu daje prepoznatljivu boju
Jedno od najpoznatijih jedinjenja u paradajzu jeste likopen, prirodni pigment iz grupe karotenoida. On je zaslužan za crvenu boju zrelog ploda i deluje kao antioksidans, odnosno pomaže u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Naučnici već godinama ispituju moguću povezanost namirnica bogatih likopenom sa zdravljem srca i krvnih sudova, kao i sa rizikom od pojedinih oboljenja. Rezultati pojedinih istraživanja jesu ohrabrujući, ali paradajz ne treba predstavljati kao lek niti kao namirnicu koja sama može da spreči nastanak bolesti. Na zdravlje utiču celokupna ishrana, životne navike, genetika i brojni drugi faktori.
Vitamini i minerali u svakodnevnom obroku
Pored likopena, paradajz sadrži vitamin C, koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sistema. U njemu se nalaze i kalijum, folati, vitamin K i manje količine drugih hranljivih materija.
Svež paradajz sadrži mnogo vode i relativno malo kalorija, pa lako može da se uklopi u različite načine ishrane. Njegova hranljiva vrednost, naravno, zavisi i od sorte, zrelosti ploda i načina pripreme.

Svež ili kuvan – oba imaju svoje prednosti
Svež paradajz dobar je izbor za salate i lagane obroke, dok termička obrada može da poveća dostupnost likopena organizmu. Naročito se dobro iskorišćava kada se kuvani paradajz kombinuje sa malom količinom masnoće, na primer maslinovog ulja.
To, međutim, ne znači da su svi proizvodi od paradajza podjednako poželjni. Kupovni sosovi i kečap mogu da sadrže više soli ili šećera, pa je korisno pročitati deklaraciju pre kupovine.
Važan deo domaće kuhinje
U Srbiji se paradajz najčešće jede svež, uz sir, luk ili papriku, ali je neizostavan i u pripremi sataraša, punjenih paprika, supa, sosova i zimnice. Upravo ta raznovrsnost omogućava da se jednostavno uključi u svakodnevne obroke.
Paradajz nije čudotvorna „zdravstvena bomba“, ali jeste hranljiva i korisna namirnica. Najviše koristi donosi kao deo raznovrsne ishrane u kojoj ima dovoljno povrća, voća, integralnih žitarica i drugih kvalitetnih namirnica.