Mahmudova džamija u mestu Hisadžik, nedaleko od srednjovekovnog grada Mileševac, jedan je od najznačajnijih verskih i istorijskih spomenika u Prijepolju. Na obali reke Lim, u ovom harem-u, čuva se Kuran star više od četristo godina, za koji stručnjaci smatraju da potiče sa početka sedamnaestog veka. Taj zaključak donet je analizom rukopisa i formata ovog izuzetnog primerka.
Najstariji Kuran pisan rukom sačuvali beogradski restauratori
Kuran je pre konzervacije bio u jako lošem stanju, oštećen gljivicama do te mere da bi se, uzimanjem stranice, u ruci moglo zadržati samo parče papira. Posredstvom Muzeja Prijepolje, rukopis je poslat na restauraciju u Narodnu biblioteku u Beogradu. Stručnjaci su izvršili izuzetan posao i uspeli da sačuvaju gotovo sve stranice. Na jednoj poslednjoj stranici nedostaje šest kratkih sura, ali i dalje ostaje najstariji poznati primerak Kurana na Balkanu, možda čak i šire.
U dvorištu džamije nalazi se i mezarje (staro muslimansko groblje) koje svedoči o dugoj islamskoj tradiciji ovih prostora. Ono podseća vernike na prolaznost života i važnost sećanja na smrt, a sadrži i starije primere iz doba Osmanlija. Posebno je aktivno tokom ramazana, kada vernici dolaze na dodatne večernje molitve, poznate kao teravih, uz svakodnevne pet molitvi.
Hisardžik na staro-turskom znači “mala tvrđava”.
Prijepolje je multikulturalna sredina, a Hisadžik predstavlja početak naseljavanja cele doline. Kuran, džamija i nekoliko kilometara udaljene isposnice Svetog Save samo su neki od dokaza dugogodišnjeg suživota različitih veroispovesti u ovom kraju. Efendija Ensar Beširović poručuje mladima da poštuju svoju veru, ali i vere drugih, jer takav zajednički život omogućava mir i sklad u zajednici.





