„Iz fioke je izvadila radnu knjižicu i pokazala mi da je potpuno prazna“, ispričala je Đurđević Stamenkovski gostujući u emisiji „Uranak“ na televiziji K1, navodeći da iza takve radne knjižice stoje godine svakodnevne brige, neprospavanih noći, odricanja i odgovornosti.
Majka koja je 24 godine neprekidno brinula o svojoj ćerki pokazala joj je svoju praznu radnu knjižicu, ukazujući na problem sa kojim se suočavaju brojni roditelji koji zbog nege deteta nisu mogli da rade.
Upravo su iskustva roditelja, kako je navela ministarka, bila jedan od razloga za donošenje zakonskog rešenja kojim se uvodi status roditelja negovatelja. Pravo mogu da ostvare roditelji dece i odraslih osoba sa invaliditetom koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, među kojima je korišćenje uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica.
Jedan od ključnih uslova jeste da roditelj nije zaposlen niti penzioner i da živi u zajednici sa detetom, odnosno odraslom osobom sa invaliditetom. Punoletstvo deteta samo po sebi nije prepreka, pa status mogu ostvariti i roditelji koji godinama brinu o odrasloj osobi kojoj je potrebna stalna pomoć i nega.
Mesečna naknada iznosi 65.000 dinara neto, dok država, prema rečima ministarke, na taj iznos plaća poreze i doprinose, tako da bruto iznos iznosi oko 90.000 dinara. Naknada će se, kako je navela, usklađivati svakog 1. marta sa nominalnom stopom rasta prosečne zarade u Srbiji.
Istovremeno, ostvarivanje statusa roditelja negovatelja ne ukida postojeća prava deteta. Uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, koji prema navodima ministarke iznosi 42.500 dinara, nastavlja da se isplaćuje, a porodice mogu koristiti i druge usluge i prava, poput ličnog pratioca i dnevnog boravka, kada za njih ispunjavaju uslove.
Đurđević Stamenkovski istakla je da finansijska pomoć nije jedini deo podrške koji je potreban ovim porodicama. Kao važne mere navela je povećanje broja ličnih pratilaca, otvaranje novih dnevnih boravaka i razvoj usluga socijalne zaštite koje bi roditeljima omogućile da lakše organizuju svakodnevni život.
Posebno je izdvojila pitanje budućnosti dece sa invaliditetom i brigu roditelja o tome šta će biti sa njima kada oni više ne budu mogli da se staraju o njima.
„Ono što ostaje kao naš ključni i strateški cilj u narednom periodu jeste da roditeljima otklonimo svaki vid neizvesnosti pred pitanjem: šta će biti sa mojim detetom kada mene ne bude bilo“, poručila je ministarka.
Ona je najavila i rad na novom Zakonu o socijalnoj zaštiti, navodeći da je postojeći zakon usvojen 2011. godine i da su se u međuvremenu promenile okolnosti i potrebe građana.
Govoreći o položaju osoba sa invaliditetom, Đurđević Stamenkovski naglasila je da njihove potrebe nisu drugačije od potreba drugih ljudi, ali da mogućnosti da ih ostvare često nisu iste. Zbog toga, kako je istakla, podrška ne treba da se svodi samo na novčanu pomoć, već i na stvaranje uslova za veću uključenost u društvo i kvalitetniji život porodica koje svakodnevno brinu o svojim najbližima.
