Alergija nastaje kada imuni sistem bezopasni protein iz hrane prepozna kao pretnju i pokrene odbrambenu reakciju. Može se pojaviti kod dece i odraslih, čak i nakon namirnice koja ranije nije stvarala problem.
Važno je razlikovati alergiju na mleko ili pšenicu od intolerancije na laktozu i celijakije. Iako neke tegobe mogu biti slične, njihovi uzroci i način lečenja nisu isti.
1. Kikiriki i orašasti plodovi
Kikiriki, orasi, lešnici, bademi, indijski orah i pistacije spadaju među najpoznatije alergene. Kod osetljivih osoba i mala količina može pokrenuti ozbiljnu reakciju, zbog čega je neophodno pažljivo čitati deklaracije.
2. Mleko
Alergija na proteine kravljeg mleka najčešće se javlja kod beba i male dece. Može izazvati promene na koži, stomačne tegobe ili probleme sa disanjem. Nije isto što i intolerancija na laktozu, kod koje organizam teško vari mlečni šećer.
3. Jaja
Alergijsku reakciju najčešće izazivaju proteini iz belanceta, mada se oni nalaze i u žumancetu. Alergija se obično otkriva u detinjstvu, a kod mnoge dece vremenom slabi ili nestaje.
4. Riba i morski plodovi
Riba, školjke i rakovi mogu izazvati brzu i ozbiljnu reakciju. Ove alergije često se pojavljuju ili zadržavaju u odraslom dobu, a riba i morski plodovi ne predstavljaju jednu istu grupu alergena.
5. Pšenica
Alergija na pšenicu predstavlja reakciju imunog sistema na njene proteine i razlikuje se od celijakije. Može izazvati svrab, osip, stomačne tegobe, oticanje ili teškoće sa disanjem.
6. Soja
Soja se nalazi u brojnim prerađenim proizvodima, pa njeno izbegavanje nije uvek jednostavno. Alergija na soju češća je kod dece, a kod nekih se tokom odrastanja povlači.
Pored navedenih namirnica, česti alergeni mogu biti susam, celer, slačica i druge vrste hrane. Američka Uprava za hranu i lekove među devet glavnih alergena ubraja mleko, jaja, ribu, rakove, orašaste plodove, kikiriki, pšenicu, soju i susam. FDA – alergije na hranu.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Reakcija se može pojaviti nekoliko minuta ili nekoliko sati nakon jela. Najčešći znaci su svrab, koprivnjača, crvenilo kože, oticanje usana i lica, mučnina, povraćanje, bol u stomaku i dijareja.
Iznenadno oticanje jezika ili grla, gušenje, otežano disanje, jaka vrtoglavica, zbunjenost ili gubitak svesti mogu ukazivati na anafilaksiju. To je hitno stanje koje zahteva neodložnu medicinsku pomoć.
Osobe sa potvrđenom alergijom treba da izbegavaju njen uzročnik, pažljivo proveravaju sastav proizvoda i obaveste porodicu, školu, kolege i osoblje restorana.
Ako je lekar propisao autoinjektor adrenalina, potrebno ga je uvek nositi i upotrebiti prema dobijenom planu za hitne situacije.
Namirnice ne treba samostalno izbacivati iz ishrane samo na osnovu sumnje. Dijagnozu postavlja lekar, a po potrebi se obavljaju kožni ili krvni testovi i vodi dnevnik hrane i simptoma.