Ekran jeste čest okidač ovih tegoba, ali razlog nije samo svetlost monitora – mnogo važniju ulogu ima način na koji trepćemo dok smo koncentrisani.
Dok čitamo mejlove, gledamo telefon ili završavamo posao za računarom, gotovo da ne razmišljamo o treptanju. Ono se odvija automatski, ali je za zdravlje oka mnogo važnije nego što izgleda.
Svakim treptajem preko površine oka razmazuje se tanak sloj suza, odnosno suzni film. On održava oko vlažnim i glatkim, štiti ga od iritacija i pomaže da vid ostane jasan. Kada dugo gledamo u ekran, trepćemo ređe, a deo treptaja može biti nepotpun. Tada suze brže isparavaju i počinju tegobe koje mnogi dobro poznaju.
Zašto ekran isušuje oči?
Suze nisu samo voda. Suzni film ima tri sloja – masni, vodeni i sluzavi – koji zajedno održavaju površinu oka vlažnom i stabilnom. Spoljašnji masni sloj posebno je važan jer usporava isparavanje suza.
Problem nastaje kada dugo gledamo u jednu tačku.
Istraživanja digitalnog zamora očiju pokazala su da se broj treptaja tokom rada za ekranom može znatno smanjiti. Neka ranija merenja beležila su pad sa oko 18 treptaja u minuti u mirovanju na svega nekoliko tokom rada za računarom. Novija istraživanja naglašavaju da nije važan samo broj već i potpunost treptaja – ako se kapci ne zatvore do kraja, suzni film se ne rasporedi ravnomerno preko oka.
Rezultat može biti suva i nadražena površina oka.
Odakle osećaj da imamo pesak u očima?
Peckanje, grebanje i osećaj stranog tela među tipičnim su simptomima suvog oka. Neki ljudi ga opisuju upravo kao da im se ispod kapka nalazi zrno peska.
Mogu da se jave i crvenilo, umor očiju, povremeno zamućen vid, osetljivost na svetlost i poteškoće pri nošenju kontaktnih sočiva.

Zanimljivo je da suvo oko može čak i da suzi.
Kada površina oka postane dovoljno nadražena, organizam može refleksno da proizvede veću količinu vodenastih suza. One mogu da poteku niz obraze, ali ne rešavaju nužno osnovni problem sa stabilnošću suznog filma. Zato osoba može istovremeno da ima osećaj suvih očiju i pojačano suzenje. Ekran često nije jedini krivac.
Suv vazduh, klima-uređaji, ventilatori, grejanje, dim i vetar povećavaju isparavanje suza. Zato simptomi mogu biti izraženiji u kancelariji u kojoj klima duva direktno prema licu nego kod kuće, čak i kada je vreme provedeno za računarom slično.
Kontaktna sočiva takođe mogu povećati sklonost ka tegobama, dok suvo oko mogu pogoršati i određeni lekovi, među kojima su neki antihistaminici, dekongestivi, antidepresivi i lekovi za krvni pritisak. Zbog toga uporne simptome ne treba automatski pripisivati samo računaru.
Šta možemo da uradimo tokom radnog dana?
Prva stvar je vrlo jednostavna – praviti pauze.
Američko optometrijsko udruženje preporučuje takozvano pravilo 20-20-20: nakon približno 20 minuta gledanja u ekran, 20 sekundi pogledati nešto udaljeno oko 20 stopa, odnosno približno šest metara. Ovakve kratke pauze prvenstveno rasterećuju oči tokom dugotrajnog rada na blizinu.
Kod suvih očiju korisno je obratiti pažnju i na samo treptanje. Nekoliko sporih i potpunih treptaja s vremena na vreme može pomoći da se suzni film ponovo ravnomerno rasporedi preko oka.
Važan je i položaj monitora. Mayo Clinic savetuje da ekran bude nešto ispod nivoa očiju. Kada gledamo blago nadole, oči nisu toliko široko otvorene, pa je manja površina izložena vazduhu i suze mogu sporije da isparavaju.
Ako je vazduh u prostoriji veoma suv, može pomoći ovlaživanje vazduha, kao i izbegavanje direktnog strujanja ventilatora ili klima-uređaja prema licu.
A šta je sa veštačkim suzama?
Kod blažih tegoba, lubrikantne kapi odnosno veštačke suze mogu da ublaže suvoću. National Eye Institute ih navodi kao najčešći početni tretman za blago suvo oko.
Ipak, nisu sve kapi iste. Mayo Clinic navodi da kod ljudi koji veštačke suze koriste više puta dnevno preparati bez konzervansa mogu biti pogodniji, jer konzervansi kod česte upotrebe mogu dodatno da nadraže oko. Kapi koje služe prvenstveno za „izbeljivanje“ crvenih očiju nisu isto što i veštačke suze i nisu najbolje rešenje za dugotrajnu suvoću.
Nije svako peckanje posledica ekrana
Ako se tegobe pojavljuju posle dugog rada za računarom i smanjuju nakon odmora, ekran može biti važan okidač. Međutim, slične simptome mogu izazvati alergije, upala kapaka, problemi sa žlezdama na ivicama kapaka i druga očna stanja.
Posebno jak svrab često se viđa kod alergijskog konjunktivitisa, pa ni taj simptom ne treba automatski pripisati suvom oku.
Pregled oftalmologa je potreban ako su tegobe dugotrajne, često se vraćaju ili ne prolaze nakon jednostavnih promena navika. Izražen bol u oku, nagla promena ili gubitak vida, kao i veoma crveno i bolno oko zahtevaju bržu medicinsku procenu.
Za većinu ljudi koji svakodnevno provode sate ispred monitora, ipak, dobar početak je vrlo jednostavan: češće skloniti pogled sa ekrana, potpuno trepnuti i ne dozvoliti da nekoliko sati prođe bez ijedne prave pauze.