Naučnici su u Argentini pronašli dokaze koji bi mogli da pomere poreklo živorodnosti kod predaka sisara za čak 90 do 95 miliona godina unazad. Tragovi su otkriveni na fosilu vrste Chiniquodon theotonicus, koja je živela pre oko 236 miliona godina.
Trag u fosilizovanoj kosti
Istraživači su u fosilizovanoj kosti otkrili karakterističnu liniju rasta koja nastaje oko rođenja, a zatim su veličinu novorođenčeta uporedili sa veličinom odrasle jedinke. Rezultati su pokazali obrazac sličniji današnjim sisarima koji rađaju žive mladunce nego životinjama koje polažu jaja.
Na osnovu tih nalaza, naučnici smatraju da je Chiniquodon theotonicus možda donosio na svet žive mladunce, što bi predstavljalo najstariji poznati dokaz takvog načina razmnožavanja u evolutivnoj liniji koja vodi ka sisarima.
Nova slika evolucije
Do sada se smatralo da se živorodnost u evolutivnoj liniji sisara pojavila znatno kasnije. Novo istraživanje sugeriše da se ova karakteristika razvila mnogo ranije, tokom perioda trijasa, i otvara nova pitanja o tome kako su se razvijale osobine karakteristične za savremene sisare.
Ipak, istraživači naglašavaju da je potrebno još fosilnih dokaza kako bi se utvrdilo da li je živorodnost bila rasprostranjena među ranim cinodontima ili se pojavila samo u pojedinim evolutivnim linijama.