Leto se uglavnom povezuje sa odmorom, dužim danima i viškom energije. Međutim, mnogi upravo u ovom periodu primećuju suprotno, bude se umorni, teže se koncentrišu, nemaju volju za svakodnevnim obavezama i osećaju se iscrpljeno iako nisu pod većim opterećenjem nego tokom ostatka godine.
Psiholozi objašnjavaju da takvo stanje nije neuobičajeno i da ne mora da znači da je reč o lenjosti ili nedostatku motivacije. Naprotiv, organizam tokom letnjih meseci ulaže dodatni napor kako bi održao normalnu telesnu temperaturu, dok visoke vrućine mogu da utiču na kvalitet sna, koncentraciju i raspoloženje.
Jedan od razloga zbog kojih se leti osećamo iscrpljenije jeste upravo to što se san često prekida zbog visokih noćnih temperatura. I kada provedemo u krevetu dovoljno sati, organizam ne uspeva da se odmori na način na koji bi trebalo. Posledica je osećaj umora koji se prenosi tokom čitavog dana.
Kako leto utiče na dnevnu rutinu?

Na psihološko stanje utiče i promena dnevne rutine. Tokom leta mnogi odlaze na godišnje odmore, deca su na raspustu, radno vreme se menja, a društvene mreže pune su fotografija putovanja i provoda. Sve to može da stvori utisak da bi leto trebalo iskoristiti „maksimalno“, zbog čega ljudi sebi nameću dodatni pritisak da stalno budu aktivni, raspoloženi i društveni.
Upravo taj pritisak često dovodi do osećaja iscrpljenosti. Umesto da odmor zaista bude vreme za opuštanje, mnogi pokušavaju da ispune svaki slobodan trenutak izletima, putovanjima ili druženjima, pa se organizam nikada potpuno ne opusti.
Stručnjaci ističu da je sasvim normalno imati dane kada nam se ništa ne radi, čak i usred leta. Umor nije uvek znak da nešto nije u redu, već može biti signal da su telu i umu potrebni predah i sporiji tempo.
Preporuke

Kako biste lakše podneli letnje vrućine i sačuvali energiju, preporučuje se da tokom najtoplijeg dela dana izbegavate veće fizičke napore, pijete dovoljno tečnosti, vodite računa o kvalitetnom snu i ne postavljate sebi nerealna očekivanja da svaki dan mora biti ispunjen aktivnostima.